Šta da radite ako Vaš ljubimac pojede nešto otrovno, krvari, ima napade, ili ga je zadesila neka druga situacija opasna po život? Ovde Vam izlažemo neke od koraka koje možete primeniti kako biste pomogli Vašem krznenom prijatelju. Nijedan od ovih saveta nije zamena za veterinarsku pomoć, već privremeno rešenje do odlaska veterinaru.
Pre nego što počnete da čitate, želimo Vam napomenuti da su životinje u ovakvim situacijama uplašene i bolne i mogu Vas nenamerno ugristi ili ogrebati. S toga pazite i na Vašu bezbednost.
Trovanje
Naši ljubimci, a pogotovo psi, vole da istražuju okolinu njuškanjem, ali i grickanjem stvari koje im se nađu na putu. Nažalost, ovo neretko dovodi do ingestije proizvoda štetnih za njihov organizam. Neki od ovih proizvoda su sredstva za čišćenje površina, otrovi za glodare, sapuni i kupke, pasta za zube, humani lekovi i antifriz. Takođe, mnoge namirnice, koje ljudi konzumiraju, štetne su za životinje. U ove namirnice spadaju čaj, čokolada, talog od kafe, grožđe, alkohol, beli i crni luk i dr. Pored ingestije, moguća je i inhalacija toksina, kao i kontakt sa kožom ili očima. U slučaju trovanja životinju biste odmah trebali odvesti najbližem veterinaru. Ako niste blizu veterinara, ili Vam je iz nekog razloga nedostupan, sledite ova uputstva:
– Kod trovanja kao što je konzumiranje hrane štetne za životinje možete izazvati povraćanje pomoću slane vode, tj. u pola čaše vode stavite 3 kafene kašičice kuhinjske soli. Bitno je napomenuti da je ovo indikovano kod životinja koje su pri svesti i ako mogu povraćati. Nikako ne izazivajte povraćanje kod trovanja hemikalijama, budući da one korozivno deluju na digestivni trakt, a povraćanjem bi ponovo prošle kroz jednjak i dodatno ga oštetile.
– U slučaju ingestije kiseline, možete ljubimcu dati vodu sa soda bikarbonom
– Ako je sredstvo za čišćenje došlo u kontakt sa kožom ili očima, pročitajte uputstvo na pakovanju gde je opisano pta raditi u slučaju izloženosti
Ovi koraci stoje Vam na raspolaganju kao prva pomoć, ali oni ne mogu zameniti veterinarsku pomoć koja je u ovim urgentnim stanjima preko potrebna. Ako niste sigurni šta je životinja progutala, a povraćala je, fotografišite ili spakujte ispovraćan sadržaj kako biste pokazali veterinaru. Svaka informacija je od značaja.
Kako bi se smanjila mogućnost nastanka ovakve nezgode, bitna je prevencija. Držite sredstva za čišćenje dobro zatvorena i dalje od domašaja Vašeg ljubimca. Ne hranite ga hranom za ljude i zatvarajte kantu za smeće. Takođe, ne dajte mu lekove bez veterinarskog odobrenja.
Toplotni udar
Telesna temperatura može biti povišena usled infekcije, ali i kao posledica vrelih i/ili vlažnih uslova spoljašnje sredine. Povišenje usled dejstva faktora spoljašnje sredine naziva se hipertermija ili toplotni udar. Fiziološki psi i mačke mogu imati temperaturu do 39°C, a kod veterinara kad dođu, usled straha i uzbuđenja, i do 39,5°C. Sve preko toga se smatra povišeno. Toplotni udar može biti opasan po život i podrebno je odmah reagovati. Životinje koje imaju toplotni udar dahću ubrzano i izgledaju uznemireno. Kako hipertermija napreduje, može se desiti da iz usta počne da curi velika količina salive. Takođe, ovakve životinje se teško drže na nogama, a desni su neretko prebojene plavo, ljubičasto ili svetlo crveno, kao posledica nedostatka kiseonika.
U slučaju toplotnog udara, ovo je potrebno da uradite:
– Obavezno odmah sklonite ljubimca iz sredine koja je prouzrokovala hipertermiju i to u hlad.
– Rashladite mu telo tako što ćete staviti vlažne hladne peškire na leđa, pazuh i prepone. Takođe, pokvasite hladnom vodom uši i šapice. Ukoliko moguće, usmerite ventilator ili klima uređaj na ljubimca, kako bi se ubrzao proces rashlađivanja. Nakon toga, što pre ga odvedite u najbližu veterinarsku ambulantu.
Šta ne treba da radite:
– Budite pažljivi sa rashađivanjem kako ne biste previše rashladili životinju.
– Ne dajte ljubimcu vodu na silu, već stavite posudu ispred njega kako bi sam odlučio da li će je piti.
– Ni na kratko ne ostavljajte ljubimca bez nadzora.
– Životinju rashlađujte na putu do veterinara. Nikako ne odlažite odlazak.
Napadi
U slučaju epizode napada, sklonite ljubimca od objekata koji bi ga mogli povrediti (nameštaj, oštri predmeti). Ne pokušavajte da ga obuzdate. Sam napad najčešće traje 2-3 minute. Kada se epizoda završi, utoplite ljubimca i držite ga u tihom okruženju kako bi se smirio. Kontaktirajte veterinara.
Utapanje
U slučaju da se Vaš ljubimac davi u vodi, bezbedno ga izvadite i postavite da leži bočno, sa glavom i vratom izduženim. Poželjno je da glava bude postavljena niže od ostatka tela kako bi se olakšalo izbacivanje vode iz pluća i izbegla potencijalna inhalacija (aspiracija) želudačnog sadržaja. Kako biste izbacili vodu iz pluća i želuca, izvucite jezik i blago pritiskajte grudi i abdomen. Ukoliko je potrebno, započnite reanimaciju.
Kako se radi reanimacija?
Prvo proverite da li su disajni putevi prohodni. To ćete postići tako što ćete izvući jezik kako biste imali bolji pregled. Nakon toga osluškujte i posmatrajte da li životinja diše. Ako vidite da se grudi dižu i spuštaju ili osećate dah iz nozdrva, životinja diše. U protivnom odmah proverite da li srce radi. To ćete uraditi tako što ćete staviti ruku ili uho na grudi, gde lakat dodiruje rebra. Ako niste sigurni da li srce kuca, započnite reanimaciju. Reanimacija se izvodi tako što se ljubimac postavi da leži na svojoj desnoj strani i to na čvrstoj i ravnoj podlozi. Psi čije grudi imaju bačvasti oblik moraju ležati na leđima, a reanimaciona kompresija se radi na sredini grudi. Pritisnite grudi 2 puta u sekundi na najširem delu grudi. Kod većih rasa pasa potrebno je koristiti dve ruke, dok je kod manjih dovoljna jedna. Kod mačaka koristi se jedna ruka, odnosno šaka, kojom se kompresuju obe strane dok životinja leži sa strane. Nakon 30 kompresija, ispružite ljubimcu vrat, zatvorite usta i duvajte mu u nos. Dajte dva daha u sekundi i pustite jednu sekundu da se grudi spuste. Ako životinja nakon ovoga i dalje ne diše, ponovite proces sa 30 kompresija i 2 daha dok se disanje i otkucaj srca ne povrate. Kad se to desi, odmah životinju odvedite do najbližeg veterinara. Takođe, pokrijte ljubimca kako bi se izbegao dalji pad temperature.
Spoljašnje krvarenje
U slučaju da uočite da Vašem ljubimcu curi krv, pritisnite mesto povrede čistom tkaninom (idealno gazom) i vršite pritisak na ranu rukom dok god se krv ne počne zgrušavati. Ovaj proces obično traje nekoliko minuta. Nemojte svakih nekoliko sekundi proveravati da li je krvarenje prestalo, već držite kompresu minimum 3 minute. U slučaju ozbiljnijeg krvarenja na ekstremitetima, podvežite ekstremitet iznad rane, a zatim pritisnite tkaninom ranu. Na svakih 15-20 minuta popustite podvesku u trajanju od 20 sekundi. Ozbiljnije krvarenje može biti opasno po život, s toga je neophodno da ljubimca što pre odvedete do najbližeg veterinara.
Unutrašnje krvarenje
Da Vaš ljubimac ima unutrašnje krvarenje znaćete ako uočite ove simptome: krvarenje iz usta i nosa, iskašljavanje krvi, prisustvo krvi u urinu, svetle desni, kolaps, slabost i ubrzan puls. U slučaju unutrašnjeg krvarenja, utoplite životinju i odmah odvedite do najbližeg veterinara.
Opekotine
U slučaju hemijskih opekotina, polivajte hladnom vodom opečeni predeo, dok u slučaju termičkih opekotina potrebno je da stavite hladan oblog na bolno mesto. Nikako nemojte trljati oblogom opekotinu, već blago tapkajte. Takođe, ne koristite led. Nakon što ste rashladili opečeno područje, potrebno ga je namazati mašću ili antibiotskom mašću, kako bi se hidrirala izgorela koža. U slučaju da nemate mast, možete koristiti med. Bitno je napomenuti da se samo blage opekotine, odnosno opekotine prvog stepena mogu sanirati kod kuće. U slučaju težih opekotina postoji rizik od šoka i infekcije, s toga je neophodno ljubimca što pre odneti najbližem veterinaru.
Dijareja i povraćanje
U slučaju dijareje i povraćanja potrebno je da sklonite hranu i vodu. Ako se dijareja i/ili povraćanje nastave ili je životinja nevoljna, pokunjena, odvedite je do veterinara. Ako se povraćanje i/ili ne ponovi tokom narednih 6 do 8 sati, ponudite ljubimca malom količinom vode u više navrata. Ako ljubimac do sledećeg dana ne povrati ili nema dijareju, dajte mu više malih obroka kuvanog mesa i pirinča. Uz prethodnu konsultaciju sa veterinarom, možete ljubimcu dati i probiotik. Nikakve lekove ne dajte bez dozvole veterinara.
Set za prvu pomoć
Ovo su neke od stvari koje preporučujemo da imate u setu za prvu pomoć Vašem ljubimcu:
– Vata, gaza i adhezivna traka (flaster) i hidrogen kako bi se sanirala rana. Pored ovoga, možete koristiti povidon jod i mast.
– Digitalni termometar koji može da meri i preko 40 stepeni Celzijusovih. Temperatura se ljubimcima meri rektalno.
– Probiotik u slučaju dijareje
– Uz konsultaciju sa veterinarom, možete držati sredstva za smirenje u slučaju stresnih situacija kao što su praznici tokom kojih se pale petarde i sl. Postoje mnoga sredstva za smirenje koja su na biljnoj bazi i neškodljiva su za Vašeg ljubimca.