Brinemo se o vašim ljubimcima kao o svojim!
Pozovite nas    +381 21 443137

Pozovite nas :  +381 21 443137

Izaberite deo teme

Dermatologija

2. Blog
Marko Odalović (FamilyVet)
Marko Odalović (FamilyVet)
Izaberite deo teme

Dermatologija je nauka koja se bavi izučavanjem kože, vidljivih sluzokoža, kao i izučavanjem njihovih bolesti i adekvatnim lečenjem. Dermatologija je specifična nauka jer se promene na koži vidi direktno ali sama dijagnoza se teško postavlja. Svaki pacijent je zaseban slučaj pa je potrebno svakom slučaju pojedinačno ispoštovati kompletnu dijagnostičku proceduru. Dijagnostičke procedure je najbolje sprovoditi pre bilo kakvog tretmana i lečenja bolesti.Ključ za efikasnu terapiju je praćenje efekta. Pošto je koža najveći organ i spoljašni omatač tela sisara a ima mnoštvo uloga kao što je zaštitna barijera, štiti telo od raznih agenasa. Osim mehaničke zaštite koža je i senzorni organ, učestvuje u termoregulaciji.
Dermatološko ispitivanje kože se osniva na samom ispitivanju dermatoloških problema. Jedni od osnovnih ispitivanja su.1.opšti podaci(nacional),Anamneza i istorija bolesti 2. Fizičko ispitivanje koje se dele na opšte i dermatološko ispitivanje, 3. Dijagnostički i laboratorijski postupci. Opšti podaci su veoma važni zato što su pojedina oboljenja vezana za uzrast životinje.
Hormonski poremećaji se manifestuju između 6 i 10 godina starosti. Važnost se daje i samoj rasnoj predispoziciji gde je dokazano da se seboreja najčešće javlja kod kokera, atopija kod setera. Početak ispitivanja kožnih oboljenja se započinje uzimanje kompletne istorije bolesti. Za iskusnog praktičara potrebno je i 60minuta za proces uzimanja anamneze. Jedna od najčeščih pitanja su: Kada je problem prvi put uočen, koliko dugo traje, gde se životinja češe, da li je češanje izrazito ili neznatno, da li su i druge životinje pokazuju slične simptome a bile su u kontaktu sa bolesnom životinjom, gde životinja najčešće boravi, da li je bila pre lečena? Kod dermatološkog ispitivanja i male informacije mogu biti od posebnog značaja. Tako npr.pitanje iz anamneze da li se pas češe i kad je bio štene a odgovor je potvrdan svakako da se isključuje atopija.
Lista diferencijalnih dijagnoza je veoma važna jer odbacivajući mogućnosti raznih oboljenja dolazi se do tačne dijagnoze kao i odgovarajuće terapije. Češanje jeste jedan od glavnim simptoma oboljenja kože gde može biti prisutva dva uzorka kao što je infestacija buvama ali i alergijsko oboljenje kože a ponekad se pojavljuju i zajedno. Često sam veterinar ne može da uoči promene nastale samim češanjem jer su promenjene autotraumom. Takođe češanje može nastati naglo kod infestacije spoljašnih parazita kao što su vaši, buve, akutna alergijska stanja nakon ujeda npr.pčele, alergija na hranu i veoma često kod upale paraanalnih vrećića. Češanje se još može javiti i postepeno i da bude hroničnog karaktera. A tu spadaju atopije, nutritivne alergije, bakterijske infekcije i gljivične infekcije. Veoma česta kožna oboljenja se mogu javiti i bez prisustva svraba gde se manifestuje gubitak dlake, pojava peruti i kraste ali svakako da se češanje manifestuje kao najčešći simptom oboljenja kože. Fizički pregled- u dermatologiji same dermatološke lezije se mogu direktno posmatrati i analizirati. Za fizički pregled od krucijalnog značaja je svetlo pri čemu je najefikasnije direktno dnevno svetlo bez prisustva senki. Pregled kože se zasniva na ispitivanju vidljivih sluzokoža, mukokutanih veza, ispitivanje se zasniva na samoj dlaci, gde se uočava dužina, da li je dlaka očuvana, sjajna, ravnomerno raspoređena. Prvo se ispituje dorzalni deo tela zatim lateralne površine.
Dijagnostički i laboratorijski postupci u dermatologiji su od krucijalnog značaja. A veoma je bitno znati na koje pitanje se traži odgovor.
Skarifikacija je najčešći postupak u dermatologiji pasa i mačaka gde se omogućava mikroskopska vizeulizacija ektoparazita kože. Potreban materijal je glicerin ili mineralno ulje, 10% rastor KOH, skalpel, kireta, mikroskopska pločica, pokrovnica, pinceta i mikroskopa.
Uzimanje skarifikata zavisi od toga kakav se nalaz očekuje. Dubokom skerifikacijom su najobjektivniji nalazi radi dokazivanja demodeksa. Za izvođenje je potrebno da se koža stisne između palca i kažiprsta da bi se parazit istiskao iz dlačnog folikula. Zatim se skalpelom sastruže površinski sloj kože i nanese na predmetno staklo. Skarifikacija se izvodi u pravcu rasta dlake sve dok se ne izazove kapilarno krvarenje u koži. Dijagnoza se zasniva na nalazu većeg broja odraslih parazita, njihovih jaja, larvi i nimfi. Ako se sumnja na Sarcoptes šugu potrebno je uraditi 10 dubokih kožnih skarifikata. Kada se u skarifikatu nalazi veća količina dlake ili debrisa korisno je dodati nekoliko kapi 10% KOH i ostaviti preparat da stoji neko vreme pa tek onda pregledati pod mikroskopom.
Test sa belim papirom(trešenje krzna)-koristi se kod sumnje na parazitske infekcije ili kod prisustva peruti na koži i dlaci. Potreban je beli papir i komadić nakvašene vate. Životinja se postavi da sedi na beli papir i sa nekoliko energičnih pokreta rukom istrese se kožni detritus. Postupak se može izvoditi plastičnim ili metalnim češljem. Prisutne crne tačkice koje prilikom razmazivanja ostavljaju crveni trag predstavljaju izmet buve. Heilecijela odnosno šetajuća perut liči na perut ali se kreće po papiru.
Celefanski bris-se primenjuje u dijagnostici suprficijalnih ektoparazita. Koristi se selotejpska traka koja se pritisne na kožu i na taj način se prikupe superficijalne ljuspe ili kožni debris. Zatim se zalepi za mikroskopsku pločicu preko nekoliko kapi mineralnog ulja i posmatra se pod mikroskopom.
Citološke tehnike-daju veoma važne informacija sa obojenog metarijala uzetog sa kožne lezije a koji se mikroskopski pregleda. Utvrđuje se prisustvo bakterija, kvaščevih gljivica. Definiše se tip inflamacije ili neoplastičnog infiltrata. Citološkim pregledom se pravi razlika između bakterijske infekcije i bakterijske kolonizacije. Potreban materijal su mikroskopske pločice, pokrovnice, boje za preparat, mikroskop i pribor za uzimanje uzorka gde spadaju štapić sa vatom, kireta, skalpel, brizgalica i igla. Gde se štapić sa vatom korsti za bris ušnog kanala ili se trlja preko površine lezije. Posle toga vata se rotira nekoliko puta preko mikroskopske pločice. Klač preparat se koristi kada se istisne sadržaj iz vlažnih lezija, makula, plakova, lihenifikaciji, vezikulama, pustilama. Skarifikacija se koristi kod uzimanja dubljih slojeva krasta. Za uzerkovanje sadržaja nodula, tumora, cista, vezikula, pustula ili bula koristi se aspiracuha uglom (Fine needle asppirates). Potrebno je da se napravi razmaz pomoću druge pločice. Ako u citološkom preparatu nema bakterija može se isključiti piodermija. Mikološke tehnike- pre svega za definisanje dermatofitoza potrebno je da se uzorak uzme na adekvatan način. Primena Vudove lampe je jedna od najkorisnih metoda. Pregled se vrši u zatamljenom prostoru posle zagrevanja lampe u traju od 10minuta. Dlaka inficirana sa gljivicom Microsporum canis se uočava žuto-zelenom bojom oko 50% slučajeva. Fluorescencija je zbog prisustva metabolita triptofana nastalim delovanjem gljivice. Treba imati na umu da i neki lekovi za topikalnu upotrebu mogu da fluoreciraju i daju lažno pozitivne rezultate.
Trihogram-predstavlja pregled kože, odnosno faze rasta dlake, njene strukture, pigmentacije i eventualnih oštećenja. Ovim postupkom se diganostikuje alopecija nastala usled samopovređivanja, dermatofitoza, poremećaja u pigmentaciji dlake. Mala količina dlake se iščupa iz korena zatim se postavi na mikroskopsku pločicu, pomeša se sa mineralnim uljem i posmatra pod mikroskopom. Dlaka se nalazi ili u anagenoj ili telogenoj fazi rasta a deferencira se na osnovu izgleda korena dlake. U anagenoj fazi koren je okrugao, gladak, sjajan i često pigmentisan. U telogenoj fazi koren je u obliku koplja i nepigmentisan je. Ukoliko se sva uzorkovana dlaka u telogenoj fazi treba posumnjati na folikularni arest. Nakon pregleda korena prelazi se na pregled stavljike dlake, Nepravilno ukovrdžana dlaka, nepravilnog oblika i forme ukazuje na metaboličko ili nutritivno oboljenje. Izlomljene dlake očuvane strukture su indikacija za spoljašnu traumu usled preteranog češanja. Intradermalno testiranje(I.D.test)-sprovodi se u cilju potvrđivanja ili isključivanja dijagnoze inhalacione alergije odnosno atopije. I.D.test je pokazatelj da je koža senzibilisana antitelima a to ne mora biti i razlog dermatološkog problema. Rezultati dobijeni I.D.testom se tumače u skladu sa istorijom bolesti i kliničkom slikom. Ponekad je potrebno da se životinja sedira pre samog testiranja. Pre samog izvođenja testa je potrebno da se područje na lateralnom toraksu ošiša i obrije Test se izvodi intradermalnim ubrizgavanjem odabranih alergena u dozi od 0.1ml. Takođe je poželjno da životinja nije dobijala 4 nedelje sistemske ili topikalne glukokortikoide a najmanje 2 nedelje antihistaminike. Najbolje je da se kožno testiranje izvrši u jesen ako svrab ima sezonski karakter ili ako to nije slučaj onda u bilo koje doba godine.
Rezultati testa se čitaju posle 30minuta i svaka urtika se poredi negativnom kontrolom(fiziološki rastvor) i pozitivnom kontrolom odnosno histaminom. Posmatra se veličina urtika, zadebljavanje kože i stepen crvenila, reakcija se obeležava sa plusevima od + do ++++. Procenjivanje urtika se vrši na osnovu formule koja se koristi: A>H+C/2 gde je A-dijamtar reakcije na alergenski ekstrat, H-dijamtar pozitivne kontrole, C-negativne kontrole.
Hormonski disbalansi- hipotireoza, hiperadrenokorticitzam, ovorijalni disbalanski imaju manifestaciju na kožu. Dijagnoza kod hormnoski disbalansa se zasniva na otkrivanju endokrinopatija.

Podeli post